O rivijeri Paklenica

Starigrad - Paklenica (Zadar)

Starigrad je naselje i mala luka na obali Velebitskog kanala, smješteno nadomak nacionalnog parka Paklenica, 45km južno od Karlobaga. Mjesto se prvi puta spominje još u rimsko doba, nastalo je na temeljima drevnog antičkog grada Argyruntuma, a danas je središte Pakleničke rivijere, dijela obale dugog 20 km gdje se dodiruju planina i more, stoga je Starigrad zanimljiv kupačima i planinarima podjednako. U zaleđu Starigrada, je Nacionalni park Paklenica koji obuhvaća dva kanjona: Veliku i Malu Paklenicu. Kroz Veliku Paklenicu, dugu oko 10 km, teče potok, a strme strane kanjona visoke su i do 400m. Velika i Mala Paklenica odvojene su 500m visokom zaravni dugom 7km.

Nacionalni park Paklenica veličanstven je kraški fenomen sa brojnim spiljama od kojih je najpoznatija Manita Peć (duga 175m), a sigurno je da Paklenica skriva još mnoge tajne. Cijeli masiv Velebita proglašen je parkom prirode, a u njegovu jugoistočnom dijelu osobitom se ljepotom ističu Tulove grede nad kanjonom rijeke Zrmanje.

Starigrad Paklenica je polazna točka za Nacionalni park Paklenica, a blizina Velebita omogućuje bavljenje sportovima kao što su planinarenje i free-climbing. Turistička ponuda u Starigradu je raznolika, od apartmana, soba, pansiona do kampova. Stari dio grad obiluje arheološkim nalazima i arhitektonskim spomenicima od kojih je najpoznatija vila Petra Hektorovića.

Starigrad Paklenica je naseljen od rimskog doba, ali je zbog turskih upada napušten u XVI. st. i ponovo se formira u XVII.st. U blizini je predromanička crkvica Sv. Petra i ruševine Većke kule, izgrađene vjerojatno u tursko doba. U nedavnim iskapanjima rimske nekropole, veće od 100 grobova, pronađeni su očuvani i lijepi različiti stakleni predmeti. U nedalekoj uvali Rovanjska je starohrvatska crkvica Sv. Jurja.

Zbog šljunčanih plaža koje se protežu kilometrima, mjesto je prikladno za ljetni odmor obitelji s djecom, a teniski tereni, sportska igrališta i rekviziti za sportove na vodi dostatno su jamstvo za pravi aktivni odmor. Speleolozi i planinari mogu uživati u planinskim masivima Velebita i Paklenice, a hodači i skupljači bilja naći će prekrasne šetnice na obroncima nacionalnog parka. U turističku ponudu se uključuju zabavno-kulturna događanja i kulturno-umjetničke priredbe.

Gastro ponuda se bazira na jela domaće kuhinje što uključuje riblje specijalitete, janjetinu, pršut i sir.

Crkva svetog Petra

Srednjovjekovna crkva smještena uz samu Jadransku magistralu između Starigrada i Selina. Oko crkve nalazi se groblje u koje se ukapalo od sredine 13.stoljeća. Sačuvani su upečatljivi nadgrobni spomenici u obliku masivnih kamenih ploča mjestimično ukrašenih jednostavnim, plitkim reljefnim prikazima, koji potiču iz 14-16.stoljeća. Crkva je izgrađena u predromaničkom starohrvatskom stilu, vjerojatno na prijelazu iz IX u X stoljeće.

Uz crkvicu se nalazi i manji objekt, za koji se pretpostavlja da je služio kao krstionica. «Po fragmentu se dade razabrati da je crkva sagrađena od neke dobrotvorke, koja se je bila zavjetovala, kao što je to slučaj izgradnje crkava i kapelica u starohrvatsko doba» - Rukavina, A.:Zvona ispod zvijezda, «Ličke župe», Gospić, 1984.

Posljednjih nekoliko godina na crkvi se vrše arheološka istraživanja koja će zasigurno donijeti nove spoznaje o ovoj crkvi.

Nacionalni park Paklenica

Paklenica je zajednički naziv za dvije kanjonske doline (Velika i Mala Paklenica najljepši je predio planinskog masiva Velebit kojega je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere) s liticama visokim i 400m, koje se okomito na smjer pružanja planine, usjecaju od mora do pod najviše vrhove. Na dodiru mora i planine, u okomito urezanim i dubokim kanjonima podgorske doline koja prati glavni greben Velebita, obilje je zanimljivih i nesvakidašnjih prirodnih pojava. Iskonska priroda pobuđuje znatiželju ljudi i nadahnjuje posjetitelje. NP Paklenica najpoznatiji je alpinistički centar poznat i izvan granica Hrvatske.

Godine 1949. proglašen je Nacionalnim parkom. Danas je Nacionalni park Paklenica jedno od najatraktivnijih prirodo-znanstvenih i turističkih područja sjeveroistočnog dijela Mediterana. Bogata i raznolika flora i fauna (mnoge endemične vrste, Bjeloglavi sup), brojni kraški fenomeni (Manita peć), kao i bogata sportska ponuda (freeclimbing, trekking, izleti s piknikom u šumarskoj kući “Lugarnica”, obilazak mlinice i upoznavanje principa njenog rada) privlače sve više posjetitelja.

Pješačko biciklistička staza

Pješačko biciklistička staza spaja Starigrad-Paklenicu i Seline, morsku obalu s planinskim zaleđem, prošlost s današnjicom.

Ako krećete iz središta Starigrada-Paklenice, očekuje Vas lagana vožnja (šetnja) starigradskim ulicama, koju možete upotpuniti obilaskom planinarske poučne staze MIRILA. Na taj čete način upoznati jedinstveno hrvatsko kulturno dobro - kamena spomen znamenja smještena uz velebitske putove koja svjedoče o nekadašnjem načinu življenja i umiranja na velebitskim obroncima.

U zaseoku Marasovići preporučamo posjet malom etnogradfskom muzeju i dalmatinskoj konobi u novouređenoj etno-kući. Odavde se možete zaputiti u Nacionalni park Paklenicu ili nastaviti stazom koja vodi kroz životopisne stare zaseoke smještene u pitomom planinskom zaleđu, s prekrasnim vidicima na Velebitski kanal.

Iz svakog od starih zaseoka na našoj stazi možete se spustiti do obale, te se okrijepiti u nekom od simpatičnih restorana i kafića ili se pak osvježiti u kristalno čistom moru. Oduševit će Vas raskošna ljepota prirodnih plaža Pisak i Kulina, na čijem krajnjem rtu Večka kula skriva tajnu kralja Pasoglava… A u neposrednoj blizini nalazi se i starohrvatska crkva sv. Petra (10.st) koja je zasigurno vrijedna vašeg posjeta.

Obogaćeni dojmovima i novim saznanjima o životu i običajima podvelebitskog kraja, vraćate se u Starigrad-Paklenicu, otkud je i započelo ovo kratko putovanje kroz prošlost. Dužina staze: Starigrad - Reljani 8 km
Težina staze: lagano, osim dionice Matkovača - Mirila (900 m, srednje teško), te prelaska potočnog koriota u kanjonu Male Paklenice (200 m, srednje teško)
Podloga: asfalt - makadam - zemlja - kamen
Visinska razlika: 100 m

Mirila

Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su mirila, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu.

Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitskim zaseocima (17. - 20. st.), a preživljavalo uglavnom od stočarstva. Čuvaju uspomenu na pokojnike preminule na planinskim obroncima, koje se moralo prenositi do seoske crkve i do groblja na kojem ih se pokapalo. Na tom teškom putu bilo je dopušteno zaustaviti se, odmoriti i pokojnika spustiti na tlo samo na jednom mjestu - mjestu pokojnikova posljednjeg pozdrava sa Suncem. Na tom mjestu nastajalo je mirilo - mjera (mira) pokojnika označena uzglavnim i podnožnim kamenom, popločenjima između njih, te simbolima u plitko urezanom reljefu utglavnog kamena. Štovala su se i posjećivala više od samog groba u kojem je tek “tijelo, bez duše koja je ostala na mirilu”.

Mistični likovi prikazani na uzglavnicima, među kojima su najčešći križ i solarni krug, upućuju na kontinuitet umjetničkog ukrašavanja od prapovijesnih kultura, preko ranog kršćanstva i ikonografije stećaka, dok su natpisi rijetki i pripadaju novijem vremenu.

Kao kamene oznake jedinstvenog pogrebnog kulta, mirila nam prenose običaje, način života i stvaranja cijelog jednog vremena.

Manita peć

Na području parka zabilježeno je 70-ak špiljskih objekata, među kojima su najljepše špilja Manita peć i jama Vodarica. Za turistički posjet otvorena je samo špilja Manita peć. Iz Anića luke odvaja se staza prema zapadnoj strani kanjona, do Manite peći. Nadmorska visina ulaza u špilju je na oko 550m. Špilja duljine 175 m podjeljena je u dvije dvorane koje obiluju stalagmitima, stalaktitima i sigastim stupovima (stalagamatima). Procjenjuje se da je starost ukrasa oko 80.000 godina. Do špilje se pješači oko sat i pol. Obilazak špilje je moguć samo u pratnji vodiča.